kontakt
o nama
ZAGREB
NEKAD I SAD
DUBROVNIK
RAGUSA
SINJSKA
ALKA
LJETO
NA KONTINENTU
DALEKA
PUTOVANJA
KULTURNI.
TURIZAM
TEČAJEVI
AVIOKARTE
O ODRŽIVOM
TURIZMU
Održivi i odgovorni turizam udovoljava potrebama turista i stanovništva čuvajući resurse za budući razvitak da se udovolje osnovni ekonomski, socijalni i estetski zahtjevi uz očuvanje kulturnog integriteta, ekoloških procesa i biološke raznolikosti.

“MALENA MJESTA SRCA MOGA...”

”Ča je pusta Londra
kontra Splita grada”

Rimski car Dioklecijana u 4. stoljeću sagradio je palaču na najljepšem mjestu na “cilome svitu” u kojoj je želio živjeti kad se povuče sa carskog položaja. Danas je to Split. Nakon smrti Dioklecijana u bijegu od Avara i Slavena u palaču ulaze stanovnici obližnje Salone te se nastanjuju u njoj. Zato je palača i danas naseljena.
Stara gradska jezgra je centar Splita. Ulaskom u palaču kroz Dioklecijanove podrume dolazimo do trga Peristil. Peristil je pozornica ljetnih kulturnih večeri, a trgom se svakoga dana, točno u podne, prošeta car Dioklecijan sa svojom stražom. Na njemu je zvonik Sv. Dujma, splitskog sveca, zaštitnika. Tu je i Dioklecijanov mauzolej, te kip egipatske sfinge. Daljnjom šetnjom kroz centar možemo vidjeti i rimske toplice (koje su i danas u funkciji), te isto tako spektakularan trg Prokurative.
Odmah ispred Dioklecijanove palače je Splitska riva. Glavni javni trg i centralno mjesto na kojem se odvija većina društvenih i drugih događanja. Ona je mjesto susreta mladih i starih, stanovnika i gostiju grada, te atraktivno šetalište dugo četvrt kilometra.
Bačvice, najpoznatije splitsko kupalište, pješćana je plaža sa stjenovitim dijelovima. O najvišoj čistoći mora svjedoči more je tirkizno plave boje i plava zastava. Šetnica kraj mora i plaža Žnjan, stjenovita sa šljunčanim dijelovima i nasipanim oblucima s olakšanim pristupom. Na dugoj šetnici nalazi se niz kutaka za osvježenje, barova i restorana... Na plaži se nalaze vanjski tuševi, javni wc, kabine za presvlačenje, a mogu se iznajmljivanja ležaljke i suncobrani.
Marjan posjetiteljima nudi razne mogućnosti - od odmora i šetnji u tišini i hladu guste borove šume do kulturnih, povijesnih, ugostiteljskih i rekreativno-sportskih sadržaja. S Prve vidilice, marjanskog vidikovca, pogled puca na more, otoke i grad, a tu je i povijesno židovsko groblje. Na Marjanu se također nalaze zoološki i botanički vrt, te mnogi povijesni i kulturni lokaliteti.

www.visitsplit.com

  GRAD I KRALJICA LOPTE
Niti jedan grad ne živi sa svojim nogometnim klubom kao Split sa svojim NK Hajdukom. Osnovali su ga još davne 1911. splitski studenti u praškoj pivnici.
Ivo Tijardović napisao je još davne 1926, za 15-godišnjicu, operetu “Kraljica lopte”. Nekad na Staroj plinari, danas na Poljudu, Split živi sa svojim Hajdukom i danas, u dobru i u zlu.

www.hajduk.hr

Dioklecijanova palača
Jedan od najopjevanijih gradova u “cilom svitu”. Tjardovićeva mala Floramye pjevala je o “biseru mora”, Tereza Kesovija da “Nima Splita do Splita” dok je o “Divnoj splitskoj noći”, pjevao je i Placido Domingo. PICIGIN NA BAČVICAMA
Picigin je društvena igra loptom koja se igra u plićaku pješčane plaže gdje igrači, stojeći u moru, nabacuju loptu koja ne smije dodirnuti morsku površinu. Interes za ovu igru iz plićaka raste iz godine u godinu, a u Splitu se redovno održavaju i svjetska prvenstva u piciginu.
Picigin - nematerijalno kulturno dobro
PALAC ZA SREĆU!
Na ljestvicu najatraktivnijih ‘simbola sreće’ našao se i palac Grgura Ninskog u Splitu. Preko šest metara visok, kip Grgura Ninskog kipara Ivana Meštrovića veliki je ponos Splićana.
Ninski je biskup bio glavni zagovornik staroslavenskog jezika i narodnog pisma glagoljice. Brončani nožni palac izlizan je zbog vjerovanja da donosi sreću i ostvarenje želja.
Sfinga na Peristilu
Sretni palac


Turizam po mjeri turista i stanovnika

U okvirima EU turizam predstavlja jedan od najvećih privrednih sektora sa 9% zaposlenih i 9% učešća u potrošnji. Jedana od pet izvoznih kategorija u 83% svih zemalja svijeta i glavni je izvor devizne zarade u gotovo 38% zemalja.
Turizam igra jednu od glavnih uloga u privredi mnogih zemalja. I Hrvatska traži izlazak iz krize u turizmu.

Svjetska turistička organizacija (WTO) predviđa da će broj dolazaka turista u Europu biti dupliran do 2020. godine i iznosiće 720 miliona. Ovakvo predviđanje podrazumijeva ozbiljan rizik za životnu sredinu i blagostanje stanovništva, ali i za turizam kao privrednu granu. Održivi turzam, podrazumijeva privrednu granu koja vrši minimalan uticaj na životnu sredinu i lokalnu kulturu, istovremeno pomažući sticanje zarade, nova radna mesta i zaštitu lokalnih ekosistema.

V-tocka-dizajn